Intsinzi y’ikipe y’igihugu ya Senegal mu Gikombe cya Afurika cya 2025 yakomeje gutuma abayigize bahabwa icyubahiro n’ibihembo bikomeye, nyuma y’uko Perezida w’iki gihugu, Basirou Diomaye Faye, afashe icyemezo cyo gushimira abakinnyi n’abatoza ku musanzu wabo mu kwandika amateka mashya y’umupira w’amaguru w’igihugu.
Senegal iheruka kwegukana igikombe cya Afurika itsinze Morocco ku mukino wa nyuma wabereye ku butaka bw’iki gihugu, igera ku gikombe cya kabiri cya Afurika, nyuma y’icyo yatwaye mu 2021.
Iyi ntsinzi yafashwe nk’ikimenyetso cy’uko Senegal ikomeje kwiyubaka nk’imwe mu mbaraga zikomeye z’umupira w’amaguru ku mugabane wa Afurika.
Ibyishimo byakiriwe i Dakar
Nyuma yo kwegukana igikombe, abakinnyi b’Ikipe y’Igihugu bageze mu murwa mukuru Dakar, bakirwa n’imbaga y’abafana bari baje kubashimira no kwifatanya nabo mu byishimo. Habanje gukorwa akarasisi mu mihanda ya Dakar, abakinnyi berekana igikombe ku baturage, mbere yo kwakirwa ku mugaragaro n’ubuyobozi bukuru bw’igihugu.
Perezida Basirou Diomaye Faye, ari kumwe na Minisitiri w’Intebe n’abandi bayobozi bakuru, ni we wayoboye igikorwa cyo kwakira abakinnyi ku kibuga cy’indege, aho yagaragaje ko intsinzi bagezeho ari ishema rikomeye ku gihugu cyose.
Ibihembo byagaragaje agaciro k’intsinzi
Mu rwego rwo gushimira uyu musaruro, Perezida wa Senegal yafashe icyemezo cyo guha buri mukinnyi w’iyi kipe igihembo cy’amafaranga arenga Miliyoni 196 z’Amafaranga y’u Rwanda, anahabwa ikibanza mu mujyi wa Dakar, ahazwi nka Petite Côte, gikunze kugereranywa n’ahantu h’icyitegererezo mu mijyi ikomeye.
Iki cyemezo cyakiriwe neza mu bafana no mu basesenguzi ba siporo, bavuze ko kigaragaza icyizere n’ishoramari igihugu gikomeje gushyira mu iterambere rya siporo, by’umwihariko umupira w’amaguru.

Abandi bagize itsinda ry’abatoza n’abandi bakozi ba tekiniki (staff), na bo bahawe ibihembo by’amafaranga arenga Miliyoni 131 Frw, ndetse bahabwa ibibanza bifite ubuso bwa metero kare 1,000, mu rwego rwo kubashimira uruhare rwabo mu gutegura no kuyobora iyi kipe yageze ku ntsinzi y’amateka.
Ubutumwa burenze ibihembo
Perezida Basirou Diomaye Faye yavuze ko ibi bihembo bidasimbura akazi n’umuhate by’abakinnyi, ariko ko bigamije kubereka ko igihugu kibaha agaciro kandi kibashyigikiye. Yongeyeho ko siporo, cyane cyane umupira w’amaguru, ari igikoresho gikomeye cyo guhuza Abanyasenegali no guteza imbere isura y’igihugu ku rwego mpuzamahanga.
Abasesenguzi ba siporo muri Afurika bagaragaje ko ibihembo byatanzwe na Leta ya Senegal bishobora kuba urugero ku bindi bihugu byo ku mugabane, mu gushimira no gufasha abakinnyi baba bahesheje ibihugu byabo ishema.
Senegal ikomeza kwiyubakira ku ntsinzi
Iki gikombe cya Afurika cya 2025 cyashimangiye ko Senegal ari imwe mu makipe afite gahunda ihamye yo guteza imbere umupira w’amaguru, ishingiye ku rubyiruko, ku batoza babigize umwuga no ku bufatanye hagati y’ubuyobozi na federasiyo ya ruhago.
Nyuma y’iyi ntsinzi n’ibihembo byatanzwe, abakunzi ba ruhago biteze ko Senegal izakomeza kwitwara neza no mu marushanwa ari imbere, birimo n’Igikombe cy’Isi n’andi marushanwa mpuzamahanga.









