Impuguke mu buzima zatangaje ko abana barenga miliyoni 30 ku isi hose batakingiwe urukingo rwa MMR (rubeba, oreillons na rubella) uko bikwiye, rubeba ikaba ari indwara yandura cyane kandi ishobora no kwica. Muri abo, abana miliyoni 14.3 batarahabwa na rumwe mu nkingo z’ibanze abana bato bagenerwa.
Aya makuru yatangajwe n’Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku Buzima (OMS/WHO) hamwe na UNICEF.
Nubwo hari aho urukingo rwa rubeba rwatangiye kongera gutangwa, hari ibihugu byinshi bikize n’ibikennye byagabanyije gahunda zo gukingira. Hari n’aho inkingo zitigeze ziyongera, bituma abana bajya mu kaga ko kwandura iyo ndwara.
Mu bihugu 53 biri ku mugabane w’u Burayi n’Aziya yo Hagati, urwego rwo gukingira rwagabanutseho 1% ugereranyije n’umwaka wa 2019. Ibi bivuze ko abana benshi bahabwa inkingo barimo kugabanuka.
Kugeza mu 2024, igice cya bimwe muri ibyo bihugu nticyageze ku ntego yo gukingira nibura 95% by’abana kugira ngo abaturage barusheho kwirinda (ubudahangarwa rusange). Igihugu 1 kuri 3 cyatangaje ko urukingo rwa rubeba rutageze kuri 90% by’abana.
Mu bihugu byose, Montenegro ni cyo cyagaragayeho igipimo gito cyane: abana 23% gusa bahawe urukingo rwa mbere rwa rubeba. Hari n’ibindi bihugu 7 ku isi bifite igipimo kiri munsi ya 50%.
Mu bihugu bigize G7, u Bwongereza ni bwo bwagaragayeho igipimo cyo hasi: aho abana 89% ari bo bakingiwe urukingo rwa mbere rwa rubeba. Mu gihe u Budage ari 96%, u Bufaransa, Ubutaliyani na Japan 95%, naho muri Amerika na Canada biri hagati ya 92%-93%.
Raporo ya OMS na UNICEF igaragaza ko indwara ya rubeba ikomeje kwiyongera ku isi: Mu mwaka wa 2023, abana bari barwaye rubeba bari miliyoni 10, mu gihe abapfuye basaga ibihumbi 100, umubare w’ibihugu byagaragayemo iyi ndwara warazamutse, uva kuri 33 mu 2022 ugera kuri 60 mu 2024.
Muri 2024, ubwandu bwikubye kabiri mu Burayi, naho muri Amerika bugeze ku rwego rukabije rutigeze rubaho mu myaka 3 ishize.
Dr. Ephrem Tekle Lemango, ushinzwe inkingo muri UNICEF, yavuze ko abana basaga miliyoni 20 batahawe urukingo rwa mbere rwa rubeba, abandi miliyoni 12 babura urwa kabiri. Ibyo bituma habaho icyuho mu mubiri, rubeba ikarushaho gukwira kwira mu mubiri.”
Yongeyeho ko rubeba yandura cyane. Kugabanuka k’uburyo bwo gukingira, cyane cyane mu bice birimo intambara cyangwa ahari impunzi, bishobora gutuma indwara ikwira mu buryo budasanzwe. Kugira ngo turinde abana, dukeneye ko abana bose bakingirwa inkingo ebyiri kugeza kuri 95% mu gihugu cyose.”
Nubwo hari intambwe imwe na imwe yatewe, inkingo z’izindi ndwara nka diphtheria, tetanus, coqueluche (inkorora irimo amajigo), polio na hepatite B nazo ziri hasi ugereranyije n’uko byari mbere ya Covid-19: 89% by’abana bahawe urukingo rwa mbere rwa DTP (diphtheria, tetanus, coqueluche), naho 85% bahawe inkingo zose uko ari eshatu za DTP, mu gihe inkingo za Polio ziri ku kigero 93%, iz’Hepatite B ziri kuri 91%.
Dr. Hans Kluge, uyobora OMS i Burayi, yavuze ko mu mwaka ushize, abarwaye coqueluche barenze ibihumbi 300, bivuze ko bikubye inshuro 3 ugereranyije na 2023. Abanduye rubeba nabo bikuba inshuro 2. Ibi si imibare gusa, ni imiryango irimo amarira – kandi twari dufite uko tubyirinda.”
Sabrina Bacci, wo mu Kigo cy’u Burayi gishinzwe kurwanya indwara (ECDC), yavuze ko inkingo ari kimwe mu bintwaro ibikomeye mu kurinda abantu indwara. Zidufasha kwirinda no kurinda abandi, cyane cyane abana bataruzuza imyaka yo gukingirwa cyangwa abafite impamvu z’ubuzima zitabemerera gufata inkingo.”
Yasoje agira ati:“ Gufata urukingo si igikorwa cy’umuntu ku giti cye gusa, ni igikorwa gifitiye akamaro buri wese mu muryango.”
Ababyeyi barasabwa kumenya ko inkingo ari ingenzi cyane mu kurinda abana indwara zikomeye nka rubeba. Kudakingirwa bishobora guteza ibyago bikomeye birimo kurwara no gupfa. Inzego z’ubuzima, ibihugu n’ababyeyi bagomba gufatanya kugira ngo buri mwana ahabwe inkingo zose.